Search
  • Dea Devidas

Snaga krhkosti ili Igra Postojanja


Cvat trešnjinih stabala, koji je najljepši upravo u ovo doba proljeća, jedan je od najpoštovanijih prirodnih prizora diljem svijeta: zbog rajskog izgleda cvjetova, ali i njihove krhkosti te kratkotrajnosti, taj prirodni duhovni simbol predstavlja prolaznost materijalnog života i vječnu mijenu životnih zakona.

Jedan od prizora koji apsolutno pokazuje Rajsku prirodu Planeta Zemlja je onaj cvata trešnjinih krošnji početkom proljeća. Prvo što bujna i plodna krošnja otkriva je najmirniji zakon postojanja: onaj daispunjenje i zadovoljstvo čovjeku stiže kad, cvate i blista sa svojih sto posto, bio sunčan ili kišni životni dan. Stoga je, u raznim tradicijama gdje se svjesno štovala Priroda, cvijet trešnje simbol, pa stoga i amblem viteškog ideala. Za svadbenih obreda se, tako, na Orijentu običan čaj zamjenjuje s onim od trešnjina cvijeta, jer se vjeruje da tada donosi sreću mladencima u svim njihovim zajedničkim mijenama i procesima. Najznačajnija ritualna štovanja cvata krošnje potiču iz Japana gdje je trešnja simbol ratničkog poziva japanskog samuraja i sudbine za koju se mora spremiti. Stoga je štitnik sablji bio ukrašen trešnjama, drugim simbolom traženja nevidljivog unutrašnjim putem, onoga što je V.I.T.R.I.O.L (skraćenica od latinske fraze koja, prevedena, znači „zaroni u unutrašnjost sebe i naći ćeš skriveno blago“) kod zapadnih inicijacija. O tom aspektu ženske snage te tome kako djeluje na čovjeka i život, u Tarotu govori karta Zvijezda: upućuje, poput trešnje koja najavljuje dolazak proljeća, novi život, sa svim njegovim tajnama i nadama. Povijest kaže kako su, u vrijeme Heian razdoblja, od 794. – 1191. godine, Japanci od Kineza preuzimali mnoge duhovne i društvene običaje, pa tako i promatranje cvijeća: za takvih društvenih događanja, okupili bi se svi članovi društva (pjesnici, vlastelini, pjevači i aristokracija) i slavili ljepotu života pod krošnjama u cvatu. Taj se običaj zadržao do danas, kada je cvat trešnje – Sakura Matsuri – jedan od najvažnijih godišnjih događaja društva: meteorološke agencije u Japanu i mediji pomno prate sezonu cvata i pomicanje fronte, te izvještavaju o njoj. Suvremeni običaj je da se, na točno određeni dan tog perioda – kada je cvat najbujniji - na posao dolazi s opremom za piknik: Japanci u urede dolaze noseći hranu, piće, pokretne karaoke i ostalo što će im trebati po završetku radnog vremena kada se premještaju u parkove na promatranje krošnji i slavlje. Inače ultraradoholični i vrijedni Japanci, tog dana određuju osobu koja može stići kasnije na posao, a zadatak joj je ujutro „rezervirati“ što bolje mjesto pod stablom, za što ljepši prizor promatranja krošnje. Svojom krhkošću i kratkim vremenom koje je prisutna, krošnja simbolizira svijest o zahvalnosti: samo čovjek koji je zahvalan za sva iskustva života, ugodna i neugodna, bez izbora i biranja... jednostavno zahvalan za ono što mu je dano – jer zna da mu je dano od Božanskoga – može biti potpun i predan. A, s tim dolazi i svijest da mu je svako iskustvo dano kao odgovor na traženje njegove duše, jer je potrebno za njegov rast.

Prihvaćanje sa zahvalnošću

S tim u vezi je prekrasna zen priča o lijepoj i mudroj Rengetsu. Legenda kaže da je bila na hodočašću i jedne večeri došla u neko selo. Budući da se spuštala noć, zamolila je stanovnike da joj pruže prenoćište. No, kako je pronosila Zen - a Zen je za svijest prosječnih ljudi bio silno revolucionaran i radikalan jer je drmao njihove temelje, zbog čega ga nikako nisu mogli prihvatiti te donosio transformaciju svijesti, koje su se bojali – nitko je nije želio ugostiti. Štoviše, nisu joj dopustili niti da ostane u gradu, nego su je izbacili u divljinu. Bila je hladna noć, a Rengetsu gladna i bez prenoćišta. Nije joj mnogo preostalo, pa je složila utočište ispod nekih stabala u poljima. No, kako je bilo istinski hladno, nije mogla duboko zaspati. A bilo je i opasno – divlje životinje su lutale okolo. Tako se, usred noći, prenula: probudivši se, ugledala je kako se krošnja drveta pod kojeg je legla rascvala. Zadivljeno je gledala kako se raskošna trešnjina krošnja širi, a iza nje zvjezdano nebo i noć blistavog punog mjeseca. U tom se trenu, preplavljena ljepotom, naklonila prema stanovnicima sela koji su je otjerali te rekla „Hvala vam na ljubaznosti koju ste mi pružili, odbijajući me ugostiti, jer sam se zahvaljujući tome našla svjedokom cvata rajskog drveta“. S dubokom sviješću o obilju kojeg joj je Život pružio, Rengetsu je zahvalila ljudima koji su joj odbili pružiti krov nad glavom: i neka su, shvatila je, jer pod običnim krovom bi propustila trenutak cvata svetog stabla, mirnu tišinu noći i sjaj punog mjeseca. Stoga, ne samo da je prihvatila situaciju, nego ju je i dočekala sa zahvalnošću. I to je tajna poruka trešnjinog cvata: čovjek postaje Svjestan - BUDA(N) – u trenutku u kojem sa zahvalnošću prihvati sve što mu Život donese, znajući kako igra postojanja raznolika, prolazna i promjenjiva.

#prihvaćanje #knjige #svjetla #zahvalnost #trešnja #princezadiskova

80 views

COPYRIGHTS: www.elementi.info DESIGN: Dea Devidas 2010. - 2020.

  • Facebook
  • YouTube
  • Instagram