Search
  • Prenesene poruke

Zvukoterapija Delfina


Da su dupini izrazito inteligentni, zna se već godinama. Stara je vijest i da su sposobni svašta naučiti. No najnovija vijest je iznenadila čak i znanstvenike! Dupini, naime, ponavljaju noću ono što čuju tijekom dana! Što to točno i na koji način reproduciraju, pročitajte u nastavku.

Dupini iz dupinarija u Parizu pokazuju do sada nezabilježeno ponašanje. Ono je sasvim slučajno zapaženo dok su istraživači Martine Hausberger i njeni suradnici sa sveučilišta University of Rennes 1 u Francuskoj slušali kakve zvukove dupini proizvode noću jer se o njima jako malo zna. Zabilježeno je 25 novih zvukova koje istraživači nikad prije nisu čuli. Kako bi zaključili koji su to zvukovi, slušali su one kojima su dupini inače okruženi tijekom dana jer je poznato da su dupini jako dobri u oponašanju onoga što čuju. Svakog dana dupini slušaju galebove poklike, pjesmu grbavog kita i piskutave zvukove drugih dupina. Neki od zvukova koje su znanstvenici zabilježili zvučali su poput pjesme grbavog kita pa su istraživači to htjeli i provjeriti.

Doživjeti svijet zvukom

Nakon računalne analize podvodne snimke zvuka dupina i pjesme grbavog kita koja im se pušta tijekom dana, otkrili su da su ova dva zvuka vrlo slična. Kako su dupini cijeli svoj život u zatočeništvu, taj zvuk nisu mogli čuti od pravih kitova u divljini. Kako bi isključili subjektivnost u ovako velikom otkriću, prije nego izađu s otkrićem u javnost, zamolili su 20 dobrovoljaca da procjene je li zvuk snimljen po noći pjesma grbavog kita. Nakon što su dobrovoljcima pustili originalnu snimku pjesme grbavog kita i dupina u prirodnom okolišu pitali su ih kome je sličnija snimka koju su im pustili, dupinu ili kitu. Njih 76% je zaključilo da je zvuk snimljen po noći sličniji pjesmi grbavog kita.

Kako i koliko spavaju dupini?

Od ranije je poznato da dupini oponašaju različite zvukove, pa tako i pjesme grbavih kitova, ali odmah nakon što ih čuju. Ovi su dupini to činili satima nakon što su čuli zvuk. Zbog toga je ovo istraživanje posebno jer nam kod dupina omogućuje dublji pogled u procese pamćenja i pohranjivanje informacija. Ono što istraživači još moraju otkriti je ponavljaju li dupini ove zvukove dok spavaju i sanjaju ili ne. Jer ako se potvrdi da to rade dok spavaju, točnije dok sanjanju, onda bi potvrdili činjenicu da dupini u snovima, baš poput ljudi, utiskuju u pamćenje informacije prikupljene proteklog dana. Kako bi to utvrdili, znanstvenici će morati napraviti encefalogram mozga dupina tijekom noći.

Od 2000. godine nova saznanja o dupinima i kompleksnosti njihovih sposobnosti svakog dana su sve brojnija. Kada su znanstvenici otkrili da su dupini svjesni sebe dok se gledaju u ogledalu, krenuo je niz različitih otkrića - detalji o načinu spavanja, metodama lova, odgoja mladunaca pa sve do kompleksnih društvenih odnosa među vlastitom i drugim vrstama. Nedavno je opet postalo aktualno otkriće iz 2004. i 2006. godine kada su različiti autori zabilježili istu pojavu oko havajskog otočja. Naime, tada su zabilježene prve fotografije igre grbavog kita i dobrog dupina, o čemu smo nedavno izvijestili na portalu. Dupin i kit za takvu igru moraju međusobno surađivati jer je kitu vrlo teško u moru u takvim okolnostima uspjeti zadržati dupina neko vrijeme na glavi. Nitko tome nije pridavao posebnu pažnju jer su smatrani izdvojenim slučajevima. No oba slučaja su zabilježena u istom području gdje kitovi i dupini žive u suživotu oduvijek. Poznato je da su dupini vrlo društvene životinje i da brinu za članove iz svojih skupina, no ovako prisno ''druženje'' s drugom vrstom nije još nikada zabilježeno. Ovo je samo jedan od primjera kompleksnosti njihovih odnosa i načina komunikacije koje mi ljudi tek trebamo pokušati shvatiti. U godinama koje dolaze takvih će otkrića vjerojatno biti sve više. Razvojem znanosti i tehnologije proširit će se područja istraživanja pa velika otkrića poput otkrivene nove vrste dupina endemske vrste koja je godinama živjela u obalnim područjima Australije neće biti ništa neuobičajeno.

* preneseno s http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8628


92 views

COPYRIGHTS: www.elementi.info DESIGN: Dea Devidas 2010. - 2020.

  • Facebook
  • YouTube
  • Instagram